Stalno ste pod stresom? - Club Zdravlja

Stalno ste pod stresom?

8 prirodnih načina kako ga se riješiti jednom zauvijek

 

Svi smo mi ponekad pod stresom, no kad bismo ga znali kontrolirati, život bi nam bio puno lakši i znatno ugodniji. Iako stres ponekad može biti pozitivan i motivirajući čimbenik (npr. kada ste pod pritiskom da dobro obavite posao ili polažete važan ispit), sve više istraživanja pokazuje da kronični stres utječe na organizam slično kao i siromašna prehrana, nedostatak sna ili sjedlački način života.

Nekontroliran stres koji traje duže vrijeme je “kroničan” i opasan jer povećava rizik za razvoj bolesti srca i dijabetes te uzrokuje debljanje ili pretilost, mentalne poremećaje, autoimune bolesti, probavne poremećaje pa čak i rak.

Stres je vjerni pratilac današnjeg načina života, zato je jako važno pronaći prirodne načine za otpuštanje stresa koji su dobri za vas. Ako ste pod velikim stresom, možete si pomoći vježbanjem, meditacijom, provođenjem vremena na otvorenom i raznovsnim hobijima.

Ne možemo uvijek utjecati na izvore stresa, ali možemo promijeniti način na koji reagiramo. Dobra vijest je da je ljudsko tijelo je programirano da preživljava i bori se sa stresom, zbog čega naša tijela reagiraju tako snažno.


Kako ne dopustiti stresu da kontrolira naše živote?

 

Ako se budete pridržavali sljedećih osam savjeta, sigurno ćete osjetiti manji pritisak i bolje upravljati svakodnevnim stresom.

8 prirodnih načina za smanjenje stresa

 

joga1. Vježba i joga

Jedan od najboljih antistresnih pomoćnika je vježba. Vježba je prirodni lijek protiv tjeskobe jer oslobađa endorfinske kemikalije u mozgu koje djeluju poput ugrađenih lijekova protiv bolova, a ujedno i podižu raspoloženje.

Negativni učinci stresa na tijelo izraženiji su kod ljudi koji su neaktivni. Redovita vježba regulira raznovrsne metaboličke i psihološke procese u tijelu uključujući jačanje prirodnih cirkadijanskih ritmova, ciklus sna, raspoloženje i razinu šećera u krvi.

Vježbe poboljšavaju osjetljivost na inzulin, pomažu osobi da postane svjesnija razine gladi, poboljšava samopouzdanje te smanjuje rizik od nastanka depresije. Ne možete spavati ? Vježba pomaže i kod toga jer ćete nakon vježbanja lakše zaspati, a dovoljna količina sna donosi mnoge dobrobiti za organizam.

Joga se pokazala izuzetno učinkovitom u borbi protiv stresa jer jača povezanost uma i tijela ujedno poboljšavajući način na koji ljudi (posebno žene) doživljavaju svoje tijelo. Joga donosi značajna tjelesna i psihološka poboljšanja zdravlja većini ljudi.

Ako želite dobrobiti vježbanja iskoristiti do maksimuma, vježbajte uz glazbu! Istraživanja su pokazala da slušanje glazbe pozitivno utječe na psihobiološki stresni sustav, pomaže aktivirati parasimpatički živčani sustav, poboljšava vrijeme oporavka, utječe na hormonsku ravnotežu i funkcioniranje mozga u cjelini.

 

meditacija2. Meditacija / predana molitva

Meditacija i iscjeliteljska molitva dokazano pomažu ljudima ukloniti stres i anksioznost te pronaći unutarnji mir. Najbolje od svega je što su besplatni i mogu se prakticirati u bilo koje doba dana, u vlastitom domu i bez terapeuta, praktičara ili programa.

Meditacija i molitva koriste se su doslovce tisućama godina za poboljšanje općeg stanja i povezanost s drugima, a danas ih podupire i znanost. Dovoljno se moliti ili meditirati 10-15 minuta jednom/dvaput dnevno da bi se smanjio stres ili tjeskoba.

Pokazalo se da meditacija:

  • snižava fiziološke reakcije na stres,
  • poboljšava mentalnu budnost,
  • pomaže ljudima da prevladaju razne emocionalne i fizičke probleme kao što su:
  • anksioznost,
  • depresija,
  • slabo mentalno zdravlje koje utječe na kvalitetu života,
  • problemi s pažnjom,
  • ovisnost,
  • loše prehrambene navike,
  • problemi sa spavanjem,
  • bol i
  • dobitak na težini.

 

Akupunktura3. Akupunktura

Akupunktura se sve više koristi za liječenje mnogih stresnih stanja uključujući psihijatrijske poremećaje, autoimune ili imunološke bolesti, neplodnost, anksioznost i depresiju. Istraživači su otkrili da akupunkturni tretmani rezultiraju promjenama u kardiovaskularnom i imunološkom sustavu povećavajući proliferaciju zaštitne T-stanice i pomažući sa staničnim imuno-odgovorima.

Istraživanja su pokazala da je akupunktura jedan od najboljih pomoćnika protiv stresa za pacijente koji se oporavljaju od bolesti srca jer pozitivno utječe na živčani sustav. Upravo zbog toga pozitivno djeluje na razinu krvnog tlaka, cirkulaciju, hormone i drugo.

Prehrana4. Borba protiv stresa prehranom

Stalna opskrba hranjivim tvarima poput vitamina, minerala u tragovima, zdravih masti, elektrolita, aminokiselina i antioksidansa pomaže vam da mozak i čitavo tijelo bolje podnesu stres.

Najdjelotvornije namirnice kod smanjenja stresa su:

  • Hrana bogata vitaminima B (koje tijelo koristi za pretvaranje hranjivih tvari u energiju) sirovi ili uzgojeni mliječni proizvodi, domaća jaja, govedina, perad, pivski kvasac i zeleno lisnato povrće.
  • Hrana bogata kalcijem i magnezijem – opuštajući minerali i elektroliti kalcij i magnezij važni su za opuštanje mišića, ublažavanje glavobolje i zdrav san. Isprobajte nezaslađeni organski jogurt, divlji losos, grah / mahunarke, lisnato zeleno povrće, brokulu, avokado i orašaste plodove.
  • Hrana bogata proteinima – hrana s proteinima pruža tijelu aminokiseline koje su potrebne za pravilnu funkciju neurotransmitera.
  • Zdrave masnoće i omega-3 masne kiseline – hladna voda, divlja riba poput lososa ili srdela mogu smanjiti upalu i pomoći u vraćanju dobrog raspoloženja. Omega-3 su izvrsne za mozak, razvoj i zdravlje srca. Ostale zdrave masti, koje potiču zdravlje mozga, uključuju matice / sjemenke, avokado, maslinovo ulje i kokosovo ulje.

S druge strane hrana koju trebate izbjegavati da biste smanjili razinu stresa je:

  • Pakirana ili slatka hrana – prerađena, rafinirana hrana ili ona s dodanim šećerom utječe na razinu šećera u krvi povećavajući anksioznost i izazivajući umor.
  • Previše alkohola ili kofeina – i alkohol i kofein mogu uzrokovati ili pogoršati anksioznost, uzrokovati dehidriranost, ometati spavanje i učiniti da se ne možete nositi sa stresom. 
  • Rafinirana biljna ulja – neravnoteža u polinezasićenim masnim kiselinama, što znači da dobivate puno više omega-6 od omega-3 iz vaše prehrane, vezana je zaprobleme s metabolizmom, upale, pa čak i na loše zdravlje crijeva što može utjecati na mentalne procese.

 

kognitivno bihevioralna terapija5. Izazivanje misli kognitivnom bihevioralnom terapijom

Kognitivna bihevioralna terapija (CBT) je vrsta terapeutske prakse koja smanjuje anksioznost, stres i poremećaje kao što su ovisnost, poremećaji u prehrani, nesanica i depresija. To je terapija usmjerena na mijenjanje načina razmišljanja (i tumačenja stvari) te našeg ponašanja, a sve da bismio se osjećali i funkcionirali bolje.

Kogntivno-bihevioralna terapija nas uči kako promijeniti nezdrave i negativne misli da bismo mogli voditi ispunjen život.

Kognitivno-bihevioralna terapija je vrlo kratka i usmjerena na određen problem. Prema rezultatima spada u najbrže terapije: najčešće se problem riješi dolaskom na 4 – 25 susreta..

Druženje i boravak u prirodi6. Druženje i boravak u prirodi

Odvajanje vremena za povezivanje s ljudima oko vas, druženjeu prirodi i obavljanje stvari koje volite s obitelji, prijateljima ili supružnikom je odlično za vaše zdravlje. Druženje pomaže ljudima da se osjećaju voljeno i pruža im potpuno novu perspektivu. Boravak u prirodi ima slični učinak jer podiže raspoloženje i olakšava dobar san.

Vođenje dnevnika7. Vođenje dnevnika

Praćenje svojih emocija, pozitivnih i negativnih, zajedno s događajima koji ih mogu potaknuti pomaže otkriti što vam uzrokuje stres. Vođenje dnevnika je jednostavan i učinkovit način praćenja stanja uma tijekom cijelog dana, stoga se možete lako doći do odgovora koje vam milsi štete.

 

Konzumiranje adaptogenih biljaka i esencijalnih ulja8. Konzumiranje adaptogenih biljaka i esencijalnih ulja

Nekoliko adaptogenskih biljaka i eteričnih ulja dokazano poboljšavaju simptome anksioznosti smanjujući učinke koje stres i kortizol imaju na tijelo. Adaptogeni (uključujući ginseng, maku, rhodiolu, bosiljak i kakao) jedinstvena su klasa biljaka za izlječenje koje uravnotežuju, vraćaju i štite tijelo te smanjuju stresom regulirajući hormone i fiziološke funkcija.

Eterična ulja lavande, tamjana i bergamota također smanjuju upale, poboljšavaju imunitet, uravnotežavaju hormone i potiču dobar san i probavu.


 

Utjecaj stresa na zdravlje

Stres se može definirati kao reakcija tijela na promjenu koja zahtijeva prilagodbu ili odgovor. Previše stresa također može učiniti zastrašujuće stvari našem zdravlju.

Financije, nedostatka sna, emocionalni problema u odnosima, prekomjerno vježbanje pa čak i dijeta šalju signale tijelu da je pod stresom.

Stres može biti posljedica promjena u vašem životnom stilu (poput prehrane, rutine vježbanja ili nedostatka sna), vašeg okruženja (novi posao ili selidba) ili čak ponavljajućih negativnih misli.

Stres djeluje na tijelo na mnogo načina. Jeste li ikada primijetili da gubite apetit kad ste uznemireni ili uzbuđeni, da vam se znoje dlanovi ili da ne možete spavati spavate noć uoči velikog sastanka na poslu?

Stres se ispod površine također manifestira na više načina: povećanje razine “hormona stresa”, porast razine šećera u krvi, slab ili pretjeran apetit.

Desetci istraživanja pokazla su da se kronični stres uzrokuje na:
    • glavobolje
    • umor (uključujući kronični ili nadbubrežni umor)
    • visok krvni tlak
    • srčane bolesti
    • gojaznost
    • dijabetes
    • akne i druge kožne bolesti
    • alergije i astmu
    • artritis
    • depresiju i anksioznost
    • neplodnost
    • autoimune bolesti
    • poremećaej spavanja
    • Poremećaje u prehrani
    • ovisnost

Stres znatno povećava razinu kortizola. Mozak prvo obrađuje obrasce vašeg mišljenja i zatim mijenja poruke poslane različitim hormonskim žlijezdama, srcu, crijevima i ostalim dijelovima tijela.

Mozak (posebno hipokampus ) određuje koji osjećaji ili događaji vam prijete, a koji su korisni, a zatim putem živčanih i endokrinih mehanizama šalje signale kardiovaskularnom, imunološkom i probavnom sustavu.

Kortizol je glavni hormon, iako ne i jedini, povezan s našim urođenim odgovorom na stres pomažući nam da pobjegnemo iz određene situacije ili se borimo. Kada se kratki djelići kortizola / adrenalina otpušta iznova gotovo svaki dan, ubrzava proces starenja.

Dakle treba li izbjegavati sve vrste stresa? Naravno da ne! Postoji stres koji je koristan našem organizmu.
Na primjer, vježbanje i ambiciozno postizanje cilja su vrste stresa koje nam koriste. Područja mozga, hipokampus, amigdala i prefrontalni korteks, sakupljaju pozitivna stresna iskustva te dolazi do stresno induciranog strukturnog preoblikovanja mozga što znači da doživljavate promjene u bihevioralnim i fiziološkim odgovorima na te pozitivne događaje. Rezultat toga je sposobnost lakšeg nošenja sa sličnim situacijama jer učite iz njih i više ih ne doživljavate kao prijeteće.

 

Zaključak

Stres je neizostavan dio života. Svatko ga proživljava, a određene vrste stresa čak su i dobre za naše zdravlje. Međutim kroničan negativan stres zaprvo je vrlo loš za ljudski organizam. Zato je važno pronaći način da ga se riješite. Nakon što se riješite stresa jednom zauvijek, uživat ćete u radostima koje vam dopnosi život.