Koliko zagrljaja dnevno trebamo da bismo bili sretni? - Club Zdravlja

Koliko zagrljaja dnevno trebamo da bismo bili sretni?


Zagrljaji su toliko svestrani da ih ljudi širom svijeta koriste kako bi izrazili svoje osjećaje; od radosti i ljubavi do tuge i očaja.  U današnjem vremenu društvenih, emocionalnih i mentalnih poremećaja pojedinci traže udobnost i društveno povezivanje upravo putem zagrljaja.  Neki ljudi čak vjeruju da zagrljaj spaja rase, religije, spolove i ljude različite dobi.  Zapravo, profesionalni “grlitelj”  ili “tješitelj”  su legitimni poslovi. 

 Profesionalni “grlitelj” i “tješitelji” pružaju zagrljaje ljudima tijekom različitih situacija u njihovim životima.  Na primjer, neki se specijaliziraju za pružanje terapije dodirom prerano rođenim bebama u neonatalnim jedinicama intenzivnog liječenja.  Drugi profesionalni grlitelj fokusiraju se na staračke domove, a treće je moguće unajmiti za bilo koga komu je potreban ljudski dodir. 


Prednosti zagrljaja 

Da bismo razumjeli prednosti zagrljaja, moramo prvo nešto naučiti o osjetilnom putu koji čovjek prilikom zagrljaja prolazi.  Kada se grlimo, na našoj se koži aktiviraju osjetilni receptori.  Postoji nekoliko osjetilnih receptora koji reagiraju na dodir ili promjene na koži. 

Uz osjetilne receptore postoje i senzorni živci koji reagiraju na dodir.  C-taktilni aferenti igraju važnu ulogu kod zagrljaja i dodira.  C-taktilni aferenti nalaze se u dlakavoj koži i snažno reagiraju čak i na dodire niskog intenziteta. Oni dodire prepoznaju kao nešto jako ugodno.

Hipoteza dodira 

Osjetilni živci imaju važnu ulogu u hipotezi dodira. Ova hipoteza temelji se na činjenici da osjetilni živci „ocjenjuju“ vrijednost fizičkog dodira. 

Nakon što se aktiviraju, osjetilni receptori i živci prenose mehaničku stimulaciju u električne i kemijske signale koji putuju duž perifernog živca prema leđnoj moždini i nastavljaju prema suprotnoj strani mozga.  Prijenos se odvija jednim od dva paralelna puta.  Prvi je put povezan s osjetilnim informacijama, brz je i šalje detalje o vibracijama, pritisku i mjestu dodira.  Zatim se projektira u dio mozga koji obrađuje sve taktilne informacije – somatosenzorni korteks. 

Na površini somatosenzornog korteksa nalazi se karta tijela – homunculus koja obrađuje informacije poslane od osjetilnih živaca i receptora osjetljivih na dodir.  Ove informacije kazuju osobi gdje je došlo do dodira, kao i je li osoba potapšana, uštipnuta ili pomilovana.

 Drugi put je sporiji i aktivira regije mozga povezane s: 

  • društvenim povezivanjem
  • zadovoljstvom 
  • boli

 Kada se aktiviraju osjetilni živci, posebno c-taktilni aferenti, informacije se šalju u stražnji otočni korteks mozga. Stražnji otočni korteks je malen, često zanemaren i pogrešno razmatran dio mozga koji se nalazi duboko između nabora parietalnog i lateralnog korteksa mozga.  Unutar ovog područja sjedinjuju se um i tijelo.  Insula prima informacije o fiziološkom stanju tijela i zatim stvara subjektivne informacije koje se prenose drugim dijelovima mozga. 

Sada, kada smo malo proširili znanje o zagrljajima, proučimo i zabavne činjenice o zagrljajima:

Zagrljaji su izuzetno važni za zdrav razvoj djeteta

 Pitate li se ikada koliko su važni zagrljaji?  Zagrljaji / ljudski kontakti su najvažniji u prvom dijelu čovjekova života. Interakcija dodirom izuzetno je važna za ljudski organizam, a posebice za dobrobit djeteta.  Vjeruje se da se osjetilo dodira razvija već u uteri.  Neposredno nakon rođenja, i u ranijim fazama života, fizički kontakt (koža na kožu) između majke i djeteta ključan je za razvoj djeteta. 

Majčin dodir izaziva osjećaj povezanosti, sigurnosti i pozitivnih emocija. Studija iz 2010. godine pokazala je da su bebe, koje su se grlile i mazile sa svojim majkama, odrasle u sretne osobe pune samopouzdanja.

Istraživanja koja koriste EEG za mjerenje aktivnosti mozga pokazala su da maženje utječe na način na koji mozak izgrađuje veze.  Maženje omogućuje djeci da nauče kako sami upravljati stresnim situacijama i kako upravljati svojim osjećajima. 

S druge strane pokazalo se da djeca, kojoj su uskraćene ljubav i maženje nakon rođenja, pokazuju kognitivne, emocionalne i tjelesne poteškoće, kao i povećanu razinu kortizola .  (Kortizol je hormon koji se obično povezuje sa stresom.) 

Godine 2015., studija provedena u Notre Dame pokazala je da su djeca, kojoj se pružala samo mala količina maženja i zagrljaja u ranom djetinjstvu, slabije rasla i imala lošije zdravlje te više emocionalnih problema u usporedbi s djecom koja su mažena i pažena.  Ovo istraživanje pokazalo je štetne posljedice nedostatka ljubavi. 


Zagrljaji pospješuju izlučivanje oksitocina 

Nakon aktivacije C-taktilnih aferenata neuroni oslobađaju ljubavni hormon oksitocin iz hipotalamusa, dijela mozga koji je dio limbijskog sustava ili sustava nagrađivanja odgovornog za regulaciju metaboličkih procesa autonomnog živčanog sustava.  Oksitocin se stvara unutar hipotalamusa i uvelike je poznat po svojim učincima na društveno povezivanje, strah, agresiju, smirenost i stres. 

Dok većina oksitocina djeluje izvan mozga, dio oksitocina ostaje unutar mozga i utječe na ponašanje, raspoloženje i fiziologiju djelujući na emocionalni centar potičući osjećaj zadovoljstva i smanjenje anksioznosti / stresa .


Zagrljaji su odlični za podizanje imunološkog sustava

Porast oksitocina podiže imunološki sustav. Da, to je u redu, zagrljaj se može smatrati prirodnim podizačem imunološkog sustava. Osobe koje se često grle rjeđe obolijevaju od bolesti koje izaziva stres.

Oksitocin djeluje na hipofizu smanjujući hormon stresa kortizol.  Uz to što smanjuje kortizol, zagrljaj omogućuje pojedincu i da se nosi sa stresnim situacijama umjesto da nanosi štetu svom imunološkom sustavu ostavljajući mjesta za razvoj bolest. 

Istodobno kako aktivirani osjetilni receptori šalju signale u mozak, signali se šalju i vagusovom živcu. Vagusni živac je živac koji pomaže prenijeti parasimpatički odgovor srca, pluća i probavnog trakta što smanjuje krvni tlak i pomaže osobi u zagrljaju da se osjeća smireno. 

U pokusima na životinjama je dokazano da aktivacija vagusnog živca povećava oslobađanje oksitocina i smanjuje broj otkucaja srca te je osoba opuštena i smirena.


Zagrljaji nas smiruju

Razina neurotransmitera u mozgu se povećava nakon aktivacije senzorskih neurona koji imaju važnu ulogu u stvaranju pozitivnih emocija povezanih s dodirivanjem.  Neurotransmiter dopamin povezan je s motivacijom i postizanjem ciljeva.  Grljenje oslobađa dopamin unutar limbičkog puta u mozgu stvarajući osjećaj zadovoljstva i smirenosti. 

Drugi neurotransmiter serotonin povećava se zbog aktivacije osjetilnih receptora i dovodi do općeg zadovoljstva i povećanja raspoloženja. Upravo je on zaslužan za smirenost koju osjećamo nakon zagrljaja. 


 Koliko zagrljaja dnevno trebamo? 

Koliko zagrljaja dnevno trebamo?  Iako nije znanstveno dokazano, pokojni psihoterapeut Virginia Satir jednom je rekao: 

 “Trebamo četiri zagrljaja dnevno za preživljavanje.  Trebamo osam zagrljaja dnevno za održavanje.  Trebamo 12 zagrljaja dnevno za rast. ” 

Ono što je sigurno jest da svi trebmo davati i primati više zagrljaja svakog dana. 


Zaključak

  • Dodir na koži prenosi se živcima do mozga uzrokujući promjene koje utječu na cijelo tijelo. 
  • Osjetilni receptori i živci zajedno šalju signale u središnji živčani sustav pružajući dovoljno informacija tijelu da pripremi odgovarajući motorički i emocionalni odgovor. 
  • Grljenje povećava oksitocin i druge neurotransmitere povezane s radošću i zadovoljstvom istovremeno snižavajući razinu stresa, krvni tlak i brzinu otkucaja srca. 
  • Zagrljaji dovode do socijalnog povezivanja, relaksacije i smanjenja stresa, a time i bolje kvalitete života.